Vesti

Veče pribojskih književnih stvaralaca

U Gradskoj biblioteci Priboj u ponedeljak, 9.decembra, održano je Veče pribojskih zavičajnih pisaca i pesnika na kome je nastupilo 12 pribojskih zavičajnih pisaca, kako onih koji su obeležili pribojsku književnost, tako i mladih snaga pred kojima je budućnost pisane reči u našem gradu.

Organizator ove svojevrsne književne večeri, koja bi trebalo da postane tradicija, bila je Gradska biblioteka, pa je sve posetioce i učesnike pozdravila i zahvalila se na dolasku direktoraka ove kulturne ustanove Selma Kuloglija.

knjizevno vece 2019

Moderator večeri bio je pribojski književni stvaralac i kritičar Mirko Ikonić koji je na početku ovog druženja podsetio na istoriju pribojske pisane reči koja datira još iz 14 veka, odnosno najpre iz 1359. godine, a radi se o natpisu na kamenoj ploči, koja je ugrađena u pod manastira Banja.

Istorjski podaci potom beleže knjigu banjskog paroha Save, ili Save iz Grabovice koji je u pećini Lisje stene sredinom 16.veka prepisivao crkvene knjige, a usput beležio i zapažanja o životu i radu ljudi ovog kraja, a ta knjiga čuva se u Univerzitetskoj biblioteci u Ljubljani.

Tu su onda i knjige koje su štampane u manastiru Mileševi, takođe polovinom 16.veka, a nije isključeno da je to rađeno i u manastiru Banja, jer su put Venecije po štamparsku opremu išli i banjaski monasi, mada ni jedna od tih štampanih knjiga, što je čudno, nema ni u manastiru Mileševa.

A onda, kao da u pribojskom književnom stvaralaštvu sledi pauza od tri veka i stižemo do polovine 20. veka kada se u Priboju šesdesetih godina formira Klub mladih pisaca i ljubitelja knjige, a među osnivačima su između ostalog bili i Milanko Žarković, Eso Ahmetagić, Vidoje Pjevević, Milutin Romandić, Mirko Ikonić. Ovaj Klub okupio je brojne pisce i pesnike našeg grada, kasnije i članove Udruženja književnika Srbije, kojih sada ima tri, a svojevremeno ih je bilo sedam, mnogi od njih bili su i dobitnici prestižnih nagrada i značajnih priznanja. Članovi Kluba mladih pisaca i ljubitelja knjige iz Priboja izdali su do sada i preko 300 naslova, Klub je pokrenuo i prestižnu jugoslovnsku manifestaciju Limske večeri poezije, svojevremeno su izdavali i književni podlistak Vidici, a iako Klub beleži 52 godine postojanja, poslednjih decenija više nije toliko aktivan jer pisci i pesnici deluju samostalno.

Pribojskom književnom stvaralaštvu koje je krajem prošlog i početkom ovog veka bilo zaista i plodotvorno i kvalitetno treba dodati i ediciju LVP, ediciju Jagart, ediciju Testudo, te monografije gotovo svih škola u našoj opštini što svakako čini prilično bogat književni život Priboja – zaključio je Mirko Ikonić.

A nakon uvodnih reči, kroz čitaonicu Gradske biblioteke, potekla reka stihova, od doajena pribojske pisane reči Rasima Ćelahmetovića, Ruždije Krupe, Puniše Papića, Milutina Romandića, Dragojla Drčelića, preko Ervine Omeragić Džanović Mile, Ismeta Čivgina, Mirka Ikonića, ali i mlađe garde koji će evidento biti dostojni naslednici iskusnijih stvaralaca, od Maje Dimitrov, Miroslave Bjelović, Bojana Bjelića, Mirjane Komarice – Vidović.

Priboj na sreću ima još književnih stvaralaca, a mnogi su bili sprečeni da dođu na ovo druženje. Drugi put će verovatno svi biti na okupu, a sudeći po onome što se čulo na ovoj, svakako zanimljivoj, književnoj večeri zavičajnih pisaca, što bi bilo lepo da postane praksa i tradicija, Priboj će i dalje biti zanačajno mesto na književnoj mapi Srbije, a poruka svih učesnika je da će u gradu na Limu i dalje - goreti pesničke vatre.